UPRAVLJAČKA JEDINICA CNC STROJA I PRIKAZ SOFTWERA

Svaki CNC stroj upravlja se pomoću posebnog softwera ( programa ) i upravljačke jedinice.
Kod EMCO CNC školskih strojeva koristi se upravljačka jedinica SINUMERIK 840 D ili
neke druge upravljačke jedinice kao što su FANUC, EMCOTRONIC, HEIDENHAIN i dr.
I softwerWinNC SINUMERIK 840D TURN ( MILL ) kao i upravljačka jedinica
(tipkovnica)čine jednu jedinstvenu cjelinu kojom se vrši upravljanje strojem.

Adresno – numerička upravljačka jedinica
Ova tipkovnica služi uglavnom za unošenje ( pisanje )kao i
za uređivanje programa a sastoji se od slova, brojeva,
simbola i tipki za razne radnje u svezi sa tekstom.

ALATI KOD CNC STROJEVA

Kod CNC tokarilica opremanje stroja sa različitim alatima je od bitne važnosti za kvalitetnu izradu. Alati su smješteni u revolversku glavu prema redoslijedu izrade (vidi sliku). Alati su postavljeni tako da je svaki drugi alat ( od ukupno 8 ) naizmjenično alat za vanjsko tokarenje ili za obradu unutarnjih ploha,čime su jedni alati s parnim a drugi sa neparnim brojevima. Svakom se alatu mogu dodijeliti odgovarajući brojevi korekcija alata koji se nalaze u memorijskom mjestu stroja za korekciju dimenzija alata ( postupak unošenja korekcija bitiće objašnjeno u poglavlju x ). Pod korekcijom podrazumijeva se vrijednost razlike koordinata vrha oštrice promatranog alatau odnosu na prvi alat ( desni nož za vanjsko tokarenje ).

POSTUPAK UKLANJANJA ODSTUPANJA DIMENZIJA ALATA NAZIVA SA KOREKCIJA ALATA. Istrošenost alata takoñer djeluje na netočnost dimenzija pa moramo uzeti i te korekcije u obzir. Netočnost se ustanovljava mjerenjem izratka. Označavanje potrebnog alata i njegove korekcije vrši se na slijedeći način.
Npr.
T01D1 T - alat(tool )
T01 - 1. mjesto na revolverskoj glavi
T01D1 -mjesto u memoriji korekcije alata br.1

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA (003)

Pravilo desne ruke
Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog sustava slijedi položaj prstiju desne ruke, odnosno palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X, kažiprst u pozitivnom smjeru osi Y, dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z.





APSOLUTNI I INKREMENTALNI KOORDINATNI SUSTAV

U procesu programiranja upotrebljavaju se dva sustava mjerenja: APSOLUTNI I INKREMENTALNI. APSOLUTNI KS ima jednu fiksnu nul točku u ishodištu (W), a koordinate pojedinih točaka znače udaljenost tih točaka od ishodišta po vrijednosti i predznaku. Kod INKREMENTALNOG KS mjerenja, koordinate iduće točke se izražavaju u odnosu na prethodnu točku ( increment – pomak ) gdje se nalazi koordinatni sustav. Koordinatni sustav je dakle promjenjiv i nalazi se u početnoj točki odakle kreće gibanje.

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA (002)

KOORDINATNI SUSTAV
Kod CNC tokarilica koordinatni sustav je dvoosni, tj. u osi izratka nalazi se os Z a okomito na os izratka os X. Pozitivna os X može biti postavljena u jednom ili drugom smjeru što ovisi o položaju alata odnosno revolverske glave u odnosu na izradak (vidi sliku br. 10 ). Koordinate sa negativnim predznakom (-x, -y ) označuju kretanje alata prema radnom predmetu, a pozitivni predznak znači odmicanje alata od radnog predmeta. Kod CNC glodalica koordinatni sustav je troosni X,Y,Z (vidi sliku 12) Napomena:Treba zapamtiti da se alat (suport) uvijek giba u predmet ili u smjeru predmeta ako je koordinata negativna. Razlog zašto je to tako leži učinjenici da ako se pri programiranju zaboravi negativan predznak, neće doći do sudara alata i predmeta, negoće se alat odmaknuti od predmeta.

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA (001)

REFERENTNE TOČKE STROJA

Kod programiranja CNC strojeva potrebno je poznavati odreñene referentne, odnosno nul točke koje definiraju koordinatni sustav i sam alat.

W– Nul točka izratka(Workpiece zero point) Točka vezana za izradak. Slobodno se mijenja prema potrebama konstrukcije ili izrade.
U ovoj točkije ishodište koordinatnog sustava koje je prebačeno iz točke M i ona
olakšava programiranje.

M– Strojna nul točka(Machine zero point) Pozicija ove točke se ne može mijenjati. Odreñena je od strane proizvoñača CNC stroja. Ona je ishodište koordinatnog sustava i od nje se proračunavaju svi pomaci alata.

N– Referentna točka alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata.Odreñenajeod strane proizvoñača i ne može se mijenjati.

R– Referentna točka(Reference point) Točka u radnom području stroja koja je determinirana sa krajnjim prekidačima. Služi za kalibriranje mjernog sustava i u početku rada sa strojem moramo dovesti alat u točku R.

B- Početna točka alata ( Begin point) Od ove točke alat počinje sa obradom i u njoj se vrši izmjena alata. Ne mora biti neophodno definirana.

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA

Proces izrade dijelova na CNC ( hr. NUAS - numerički upravljani alatni strojevi ), sastoji se od slijedećih aktivnosti:
1. razrada tehnologije i utvrñivanje redoslijeda zahvata, alata i režima rada
2. priprema alata
3. programiranje
4. priprema stroja
5. izrada prvog komada u seriji
6. serijska proizvodnja

Većina nabrojenih aktivnosti postoji i kod klasičnih alatnih strojeva, meñutim ono što je svojstveno CNC strojevima to je PROGRAMIRANJE. PROGRAMIRANJE JE POSTUPAK PISANJA PROGRAMA PREMA UNAPRIJED DEFINIRANOJ TEHNOLOGIJI, A MOŽE SE OBAVITI RUČNO ILI POMOĆU RAČUNALA.

CAD u auto industriji (PRIMJENE U INDUSTRIJI 02)

Razvojna okolina unutar koje nastaju Ferrari vozila je vrlo dinamično područje  gdje se javlja potreba za čestim preinakama i izmjenama postojećih tehnoloških rješenja ugrađenih u automobile zbog velike konkurencije na tržištu.

Ovo zapravo obuhvaća dizajn šasije automobila, motora ali i bilo koje komponente sadržane unutar navedenih dijelova. Tehničke izvedbe većine komponenti i sklopova daleko su složenije od izvedbi dijelova iste funkcionalnosti kod jeftinijih nesportskih automobila. Moguće je zaključiti da su Ferrarijevi automobili zbog svojih visokih performansi i tehnologije velik izazov za inženjere i dizajnere. Učinkovit način svladavanja tehnološke složenosti takvog proizvoda postavljenih pred dizajnere predstavlja upotreba CAD-a tokom cijelog procesa i za svaki dio automobila.

CAD / CAM u stomatologiji (PRIMJENE U INDUSTRIJI 01)

CAD/CAM tehnologija predstavlja revoluciju u izradi zubnih nadomjestaka, a temelji se na računalnim 3D programima. Takav sustav odlikuje izrazita preciznost izrade i u potpunosti isključuje mogućnost ljudske pogreške.

CAD/CAM u stomatologiji predstavlja proces kojim se od gotovih keramičkih blokova, procesom finog glodanja, dobivaju gotove zubne nadoknade.  Razvoj te tehnologije išao je od strojno kopirajućeg glodanja (engl. copy milling) pa sve do potpuno računalom podržanih sustava, sa velikom bazom formi zuba, koji su omogućavali automatsku izradu krunica i mostova.

UPOTREBA SIMBOLA - BLOKOVI (AUTOCAD TUTORIAL)

UPOTREBA SIMBOLA - BLOKOVI
Blokovima nazivamo grupe elemenata povezane u jedinstvenu celinu, sto dalje olaksava njihovo
eventualno kopiranje, pomeranje ili neku drugu intervenciju. Ali njihova prava namena je da
posluze u iste svrhe za koje ste do sada koristili razne sablone tj. da se crtanje tipskih ili
elemenata koji se cesto ponavljaju ubrza i svede na jednostavan unos iz prethodno pripremljene
baze, odnosno biblioteke simbola.

Komanda BMAKE
Komandu Bmake koristimo za kreiranje blokova. Mozemo je pokrenuti iz Draw/Block menija
izborom stavke Make da bi se potom na ekranu pojavio Block Definition Dialog Box sa sledecim
opcijama:
Block name
U polje Blok name upisujemo ime buduceg bloka. Pri njegovom izboru treba povesti racuna o
tome da ono treba da bude logicno i u vezi sa simbolom koji ce pretstavljati ali da to ipak bude
jedna rec jer se u nazivima blokova ne moze upotrebljavati prazno polje (Blank).
U ovom primeru koji se odnosi na kreiranje bloka za crtanje stolice mozemo za naziv upisati
"stolica".

PROMENE KARAKTERISTIKA OBJEKATA (AUTOCAD TUTORIAL)

PROMENE KARAKTERISTIKA OBJEKATA
Sigurno ste kroz lekcije koje su prethodile shvatili vaznost komandi AutoCAD-a cija je uloga da
omoguce razlicite izmene vec nacrtanih objekata. Do sada smo se upoznali sa vecinom takvih
funkcija ali su sve one bile vezane za promene u geometriji elemenata dok su druge
karakteristike bile van njihovog domena. Zato je vreme da se pozabavimo i drugom stranom
odnosno da vidimo na koji nacin mozemo da uticemo na promene boje, tipa linije, pripadnosti
nekom od Layer-a i ostale vazne osobine nacrtanih elemenata.

Komanda DDMODIFY
Primenom komande Ddmodify mozemo menjati parametre odabranog elementa i to istovremeno
one vezane za geometriju ali i sve druge koje se ticu njegovog izgleda. Za pokretanje ove
komande mozemo iz Modify menija izbrati stavku Properties a AutoCAD ce zahtevati odabir
elementa za koji zelimo da izvrsimo promene.

ORGANIZACIJA ELEMENATA CRTEZA - LAYER-i (AUTOCAD TUTORIAL)

ORGANIZACIJA ELEMENATA CRTEzA - LAYER-i
Verujemo da ste savlađivanjem tehnike rada u AutoCAD-u kroz lekcije koje su prethodile zakljucili
da su granice obima informacija tj. broja elemenata koje crtez kao baza podataka moze da
obuhvati prakticno nedostizne. Za takvo mnoctvo nacrtanih linija, lukova, ili tekstova se postavlja
pitanje njihove racionalne organizacije odnosno, preglednosti samog crteza.
Kao recenje ovog problema AutoCAD nudi mogucnost da elemente crteza postavljamo na razlicite
Layer-e odnosno, nezavisne slojeve crteza koje korisnik dozivljava kao niz providnih folija
postavljenih jednu iznad druge. Konkretno, ako za primer uzmemo tipican crtez arhitektonske
osnove mozemo zakljuciti da se na njemu mogu posebno grupisati elementi koji predstavljaju
zidove, otvore, ili namectaj tj. da ih mozemo crtati na posebnim Layer-ima. Tada bi mogli da
iskoristimo i mogucnosti kao cto su dodeljivanje razlicitih boja, tipova linije, određivanje vidljivosti i
joc mnogo toga o cemu ce biti reci u ovoj lekciji.

Komanda LAYER
Komanda Layer objedinjuje funkcije namenjene radu sa slojevima crteza. Mozemo je pokrenuti iz
Format menija izborom stavke Layer da bi nam zatim AutoCAD prikazao Dialog Box koji obuhvata
sledece funkcije: