UPRAVLJAČKA JEDINICA CNC STROJA

Svaki CNC stroj upravlja se pomoću posebnog softwera ( programa ) i upravljačke jedinice.Kod EMCO CNC školskih strojeva koristi se upravljačka jedinica SINUMERIK 840 D ilineke druge upravljačke jedinice kao što su FANUC, EMCOTRONIC, HEIDENHAIN i dr.I softwer WinNC SINUMERIK 840D TURN ( MILL ) kao i upravljačka jedinica(tipkovnica)čine jednu jedinstvenu cjelinu kojom se vrši upravljanje strojem.

ALATI KOD CNC STROJEVA

UPRAVLJAČKA JEDINICA CNC STROJA I PRIKAZ SOFTWERA

Svaki CNC stroj upravlja se pomoću posebnog softwera ( programa ) i upravljačke jedinice.
Kod EMCO CNC školskih strojeva koristi se upravljačka jedinica SINUMERIK 840 D ili
neke druge upravljačke jedinice kao što su FANUC, EMCOTRONIC, HEIDENHAIN i dr.
I softwerWinNC SINUMERIK 840D TURN ( MILL ) kao i upravljačka jedinica
(tipkovnica)čine jednu jedinstvenu cjelinu kojom se vrši upravljanje strojem.

Adresno – numerička upravljačka jedinica
Ova tipkovnica služi uglavnom za unošenje ( pisanje )kao i
za uređivanje programa a sastoji se od slova, brojeva,
simbola i tipki za razne radnje u svezi sa tekstom.

ALATI KOD CNC STROJEVA

Kod CNC tokarilica opremanje stroja sa različitim alatima je od bitne važnosti za kvalitetnu izradu. Alati su smješteni u revolversku glavu prema redoslijedu izrade (vidi sliku). Alati su postavljeni tako da je svaki drugi alat ( od ukupno 8 ) naizmjenično alat za vanjsko tokarenje ili za obradu unutarnjih ploha,čime su jedni alati s parnim a drugi sa neparnim brojevima. Svakom se alatu mogu dodijeliti odgovarajući brojevi korekcija alata koji se nalaze u memorijskom mjestu stroja za korekciju dimenzija alata ( postupak unošenja korekcija bitiće objašnjeno u poglavlju x ). Pod korekcijom podrazumijeva se vrijednost razlike koordinata vrha oštrice promatranog alatau odnosu na prvi alat ( desni nož za vanjsko tokarenje ).

POSTUPAK UKLANJANJA ODSTUPANJA DIMENZIJA ALATA NAZIVA SA KOREKCIJA ALATA. Istrošenost alata takoñer djeluje na netočnost dimenzija pa moramo uzeti i te korekcije u obzir. Netočnost se ustanovljava mjerenjem izratka. Označavanje potrebnog alata i njegove korekcije vrši se na slijedeći način.
Npr.
T01D1 T - alat(tool )
T01 - 1. mjesto na revolverskoj glavi
T01D1 -mjesto u memoriji korekcije alata br.1

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA (003)

Pravilo desne ruke
Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog sustava slijedi položaj prstiju desne ruke, odnosno palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X, kažiprst u pozitivnom smjeru osi Y, dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z.





APSOLUTNI I INKREMENTALNI KOORDINATNI SUSTAV

U procesu programiranja upotrebljavaju se dva sustava mjerenja: APSOLUTNI I INKREMENTALNI. APSOLUTNI KS ima jednu fiksnu nul točku u ishodištu (W), a koordinate pojedinih točaka znače udaljenost tih točaka od ishodišta po vrijednosti i predznaku. Kod INKREMENTALNOG KS mjerenja, koordinate iduće točke se izražavaju u odnosu na prethodnu točku ( increment – pomak ) gdje se nalazi koordinatni sustav. Koordinatni sustav je dakle promjenjiv i nalazi se u početnoj točki odakle kreće gibanje.

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA (002)

KOORDINATNI SUSTAV
Kod CNC tokarilica koordinatni sustav je dvoosni, tj. u osi izratka nalazi se os Z a okomito na os izratka os X. Pozitivna os X može biti postavljena u jednom ili drugom smjeru što ovisi o položaju alata odnosno revolverske glave u odnosu na izradak (vidi sliku br. 10 ). Koordinate sa negativnim predznakom (-x, -y ) označuju kretanje alata prema radnom predmetu, a pozitivni predznak znači odmicanje alata od radnog predmeta. Kod CNC glodalica koordinatni sustav je troosni X,Y,Z (vidi sliku 12) Napomena:Treba zapamtiti da se alat (suport) uvijek giba u predmet ili u smjeru predmeta ako je koordinata negativna. Razlog zašto je to tako leži učinjenici da ako se pri programiranju zaboravi negativan predznak, neće doći do sudara alata i predmeta, negoće se alat odmaknuti od predmeta.

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA (001)

REFERENTNE TOČKE STROJA

Kod programiranja CNC strojeva potrebno je poznavati odreñene referentne, odnosno nul točke koje definiraju koordinatni sustav i sam alat.

W– Nul točka izratka(Workpiece zero point) Točka vezana za izradak. Slobodno se mijenja prema potrebama konstrukcije ili izrade.
U ovoj točkije ishodište koordinatnog sustava koje je prebačeno iz točke M i ona
olakšava programiranje.

M– Strojna nul točka(Machine zero point) Pozicija ove točke se ne može mijenjati. Odreñena je od strane proizvoñača CNC stroja. Ona je ishodište koordinatnog sustava i od nje se proračunavaju svi pomaci alata.

N– Referentna točka alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata.Odreñenajeod strane proizvoñača i ne može se mijenjati.

R– Referentna točka(Reference point) Točka u radnom području stroja koja je determinirana sa krajnjim prekidačima. Služi za kalibriranje mjernog sustava i u početku rada sa strojem moramo dovesti alat u točku R.

B- Početna točka alata ( Begin point) Od ove točke alat počinje sa obradom i u njoj se vrši izmjena alata. Ne mora biti neophodno definirana.

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA

Proces izrade dijelova na CNC ( hr. NUAS - numerički upravljani alatni strojevi ), sastoji se od slijedećih aktivnosti:
1. razrada tehnologije i utvrñivanje redoslijeda zahvata, alata i režima rada
2. priprema alata
3. programiranje
4. priprema stroja
5. izrada prvog komada u seriji
6. serijska proizvodnja

Većina nabrojenih aktivnosti postoji i kod klasičnih alatnih strojeva, meñutim ono što je svojstveno CNC strojevima to je PROGRAMIRANJE. PROGRAMIRANJE JE POSTUPAK PISANJA PROGRAMA PREMA UNAPRIJED DEFINIRANOJ TEHNOLOGIJI, A MOŽE SE OBAVITI RUČNO ILI POMOĆU RAČUNALA.

UPOTREBA SIMBOLA - BLOKOVI (AUTOCAD TUTORIAL)

UPOTREBA SIMBOLA - BLOKOVI
Blokovima nazivamo grupe elemenata povezane u jedinstvenu celinu, sto dalje olaksava njihovo
eventualno kopiranje, pomeranje ili neku drugu intervenciju. Ali njihova prava namena je da
posluze u iste svrhe za koje ste do sada koristili razne sablone tj. da se crtanje tipskih ili
elemenata koji se cesto ponavljaju ubrza i svede na jednostavan unos iz prethodno pripremljene
baze, odnosno biblioteke simbola.

Komanda BMAKE
Komandu Bmake koristimo za kreiranje blokova. Mozemo je pokrenuti iz Draw/Block menija
izborom stavke Make da bi se potom na ekranu pojavio Block Definition Dialog Box sa sledecim
opcijama:
Block name
U polje Blok name upisujemo ime buduceg bloka. Pri njegovom izboru treba povesti racuna o
tome da ono treba da bude logicno i u vezi sa simbolom koji ce pretstavljati ali da to ipak bude
jedna rec jer se u nazivima blokova ne moze upotrebljavati prazno polje (Blank).
U ovom primeru koji se odnosi na kreiranje bloka za crtanje stolice mozemo za naziv upisati
"stolica".

PROMENE KARAKTERISTIKA OBJEKATA (AUTOCAD TUTORIAL)

PROMENE KARAKTERISTIKA OBJEKATA
Sigurno ste kroz lekcije koje su prethodile shvatili vaznost komandi AutoCAD-a cija je uloga da
omoguce razlicite izmene vec nacrtanih objekata. Do sada smo se upoznali sa vecinom takvih
funkcija ali su sve one bile vezane za promene u geometriji elemenata dok su druge
karakteristike bile van njihovog domena. Zato je vreme da se pozabavimo i drugom stranom
odnosno da vidimo na koji nacin mozemo da uticemo na promene boje, tipa linije, pripadnosti
nekom od Layer-a i ostale vazne osobine nacrtanih elemenata.

Komanda DDMODIFY
Primenom komande Ddmodify mozemo menjati parametre odabranog elementa i to istovremeno
one vezane za geometriju ali i sve druge koje se ticu njegovog izgleda. Za pokretanje ove
komande mozemo iz Modify menija izbrati stavku Properties a AutoCAD ce zahtevati odabir
elementa za koji zelimo da izvrsimo promene.

ORGANIZACIJA ELEMENATA CRTEZA - LAYER-i (AUTOCAD TUTORIAL)

ORGANIZACIJA ELEMENATA CRTEzA - LAYER-i
Verujemo da ste savlađivanjem tehnike rada u AutoCAD-u kroz lekcije koje su prethodile zakljucili
da su granice obima informacija tj. broja elemenata koje crtez kao baza podataka moze da
obuhvati prakticno nedostizne. Za takvo mnoctvo nacrtanih linija, lukova, ili tekstova se postavlja
pitanje njihove racionalne organizacije odnosno, preglednosti samog crteza.
Kao recenje ovog problema AutoCAD nudi mogucnost da elemente crteza postavljamo na razlicite
Layer-e odnosno, nezavisne slojeve crteza koje korisnik dozivljava kao niz providnih folija
postavljenih jednu iznad druge. Konkretno, ako za primer uzmemo tipican crtez arhitektonske
osnove mozemo zakljuciti da se na njemu mogu posebno grupisati elementi koji predstavljaju
zidove, otvore, ili namectaj tj. da ih mozemo crtati na posebnim Layer-ima. Tada bi mogli da
iskoristimo i mogucnosti kao cto su dodeljivanje razlicitih boja, tipova linije, određivanje vidljivosti i
joc mnogo toga o cemu ce biti reci u ovoj lekciji.

Komanda LAYER
Komanda Layer objedinjuje funkcije namenjene radu sa slojevima crteza. Mozemo je pokrenuti iz
Format menija izborom stavke Layer da bi nam zatim AutoCAD prikazao Dialog Box koji obuhvata
sledece funkcije:

Autocad kotiranje (Tutorial)

Kotiranje 
Kote su važan dio većine crteža u AutoCAD-u. One prikaziju veličinu modela koji ste projektovali i neophodne su za proces njegove realizacije. Kotiranje u AutoCAD-u pruža mnogo slobode.

AutoCAD-ovo kotiranje 
Kota je objekat koji ima više djelova. Važno je da shvatite ove djelove i njihov odnos prema objektu koji kotirate Prije nego što počnete da kotirate crtež uradite sledeće:
1. Napravite poseban sloj za kote. Njihova boja treba da se ističe u odnosu na boju objekta.
2. Napravite stil za kotni tekst.
3. Iz menija izaberite Tools ►Drafting Settings ►Object Snap i odaberite stalne Osnap markere. Pritisnite
dugme Osnap.

Zadavanje objekata za kotiranje 
Paleta alatki za kotiranje naziva se Dimension, sa te palete odaberite Linear Dimension. Ako kotirate više od jednog objekta, npr. razdaljinu od krajnje tačke jedne linije do krajnje tačke druge – izaberite početak prve pomoćne linije. Na zahtjev za unos: Specify secondextension line origin: , izaberite tačku kao početak druge pomoćne linije. Ove dvije tačke će odrediti dužinu kote.

Autocad crteži (Tutorial)

Crtanje u dvije dimenzije 


U ovom dijelu je objašnjeno crtanje običnih linija i krivih. Nakon toga naći ćete detaljno opisane postupke prikazivanja crteža. Tu su i poglavlja o radu s tekstom, kotiranju i definisanju stilova za kote. Ovaj dio sadrži neophodne osnovne informacije o crtanju i dizajniranju u dvije dimenzije.

Crtanje običnih linija 
Korišćenje komande LINE
Da biste nacrtali liniju, s palete alatki za crtanje (Draw) odaberite dugme LINE. na zahtjev za unos Specify first point: zadajte proizvoljnu tačku, a zatim pritisnite Enter da biste komandu završili. LINE spada u kontinuirane komande, što znači da komandu koninuirano koristite sve dok ju ne završite.

Crtanje pravougaonika 
Komandom RECTANG crtate pravougaonik crtajući njegove dvije dijagonale. Dugme Rectangle se nalazi na paleti alatki za crtanje. AutoCAD će od vas zahtjevati da unesete koordinate dva ugla a zatim će iscrtati pravougaonik. Koordinate možete da unesete bilo kojim postipkom. Npr. ako pravougaonik treba da bude širok 6 a visok 3 cm, drugu tačku upisujete zadavajući komandu @6,3.

Autocad Tutorial

Upoznavanje sa AutoCAD-om 


AutoCAD firme Autodesk je je najčešće korišten program za tehničko crtanje - registrovano je više od 3 miliona njegovih korisnika. Među komanijama koje proizvode softver Autodesk je na 4. mjestu u svijetu po veličini. Prema Autodesku akronim CAD označava projektovanje pomoću računara (engl. computer-aided design).  AutoCAD u verziji DOS, pojavio se 1982. godine. Bio je to prvi značajniji CAD program koji je mogao da radi na personalnim računarima. Uspjeh AutaCAD-a se pripisuje njegovojnjegovoj čuvenoj otvorenoj arhitekturi - veliki dio njegovog izvornog  koda predstavlja običan tekst koji korisnik lako može da prilagodi svojim potrebama.  Podrška programskom jeziku AutoLISP, a sada i jeziku Visual Basic for Aplications (VBA) , ugrađena je da bi korisnik mogao da programira AutoCAD. Zbog svega toga AutoCAD je postao najfleksibilniji program za crtanje, primjenljiv u svim oblastima rada. Pored engleskog, AutoCAD podržava mnoge druge jezike, uključujući i pojedina nelatinična pisma, tako da AutoCAD gotovo da nema
ozbiljne konkurencije. Dovoljno je reći da se AutoCAD koristi u svim oblastima crtanja u više od 150 zemalja svijeta. Glavne oblasti u kojima se koristi AutoCAD jesu:

• arhitektura, inžinjering i građevinarstvo (AEC) 
• mašinstvo geografski informacioni sistemi (GIS)  
• ispitivanje terena i građevinarstvo 
• održavanje objekata 
• elektrotehnika / elektronika 
• multimedija 

Takođe AutoCAD se koristi i u nekim manje vaznim oblastima kao sto su pravljenje uzoraka za tkanine, izrada znakova i sl.