Kroz povijest se na računalo gledalo većinom kao na alat za razne proračune. Tek kasnije je uočeno da se računalo može upotrijebiti i u druge svrhe – tu prvenstveno mislimo na CAD. Kao i mnoge druge stvari, grafičku primjenu računala je pokrenula američka vojska oko 1950. godine kada je napravljen prvi grafički sustav imenom SAGE (Semi Automatic Ground Environment) - sustav protuzračne obrane.
SAGE sustav
Nakon toga je službeno počeo razvoj računalne grafike koji se 1960-ih godina polako uvodi i u zrakoplovnu i automobilsku industriju gdje je korištena u području 3D konstrukcije vanjskih površina i NC programiranja, što je tek dosta kasnije izašlo u javnost.
Prekretnicom u razvoju se smatra sustav SKETCHPAD, razvijen na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) 1963. godine, koji omogućuje grafičku interakciju s računalom. Taj program je omogućavao crtanje jednostavnih oblika na ekranu pomicanjem posebno razvijene "olovke" sa fotoelektričnom ćelijom.
Program je radio na način da je ta fotoelektrična ćelija svaki put kad bi se stavila ispred ekrana emitirala električni puls, a elektronski top je ispalio elektrone direktno prema tom električnom pulsu. Dalje je samo trebalo uskladiti tu "olovku" i elektronski top tako da je elektronski top ispaljivao elektrone na zaslon kako se je olovka micala, i na tom mjestu gdje je bila olovka nacrtao se kursor. Taj program smatra se pretkom suvremenih programa za računalom podržano crtanje (Computer Aided Design programa) kao i glavni prodor razvitka računalne grafike. Korijeni Sketchpad-a vide se i u današnjim programima za crtanje u načinu crtanja. Na primjer, ako želimo nacrtati kvadrat na ekranu računala, ne trebamo crtati četiri savršeno ravne linije, već samo moramo reći računalu da želimo nacrtati kvadrat i zadati mu početnu poziciju i veličinu kvadrata.
Sketchpad sustav na konzoli TX-2 u MIT-u(1963)
Prve komercijalne CAD aplikacije korištene su u velikim automobilskim i zrakoplovnim tvrtkama, kao i u elektronici upravo zbog toga što su si samo velike korporacije mogle priuštiti računala sposobna da izvršavaju tako kompleksne kalkulacije.
Značajne projekte te vrste provodile su korporacije General Motors i IBM razvivši sustav DAC-1 (Design Augmented by Computer), 1959. godine te Renault koji je razvio UNISURF 1971. godine.
DAC-1 sustav u GM-istraživačkim laboratorijima, 1965
Kako su računala postajala sve dostupnija, i područja primjene ovih aplikacija su se ubrzano širila. Krajem 1960-tih godina je francuski proizvođač letjelica Avions Marcel Dassault (danas Dassault Aviation) počeo s programiranjem grafičkog programa za izradu crteža.
Iz toga je nastao program CATIA. Mirage je bio prvi zrakoplov koji je razvijen pomoću tog programa. Tada je za takav program još bilo potrebno super-računalo.
Od tada se primjena i razvoj CAD alata ubrzano razvija. U početku je ona bila ograničena na 2D crteže slične ručno izrađenim nacrtima. Napredak programiranja i računalnog hardvera omogućio je svestrane računalne aplikacije vezane uz aktivnosti dizajniranja.
Kasnih 80-tih godina razvojem vrlo dostupnih CAD programa za osobna računala započinje trend masovnog smanjivanja odjela za izradu nacrta u mnogim malim i srednjim poduzećima, a mnogi inženjeri počinju osnivati svoje vlastite radionice za izradu nacrta, eliminirajući na taj način potrebu za tradicionalnim odjelima za izradu nacrta.
Danas CAD alati nisu ograničeni samo na crtanje i prikazivanje, već omogućuju i mnoge druge primjene čime se korištenje CAD-a proširilo na mnoge aktivnosti i organizacije širom svijeta.
Nema komentara:
Objavi komentar